Platonova dela pdf

Rectum and anus 2 vestigial. Female reproductive system amphidelphic and occupying about half of body length in 3 gravid female. Ovaries reflected. Oviduct long, at first directed away from vulva from proximal 4 end of ovary, and then turning towards vulva, filled with eggs.

Most mature eggs about 35 m in 5 diameter, possessing large light vacuoles. Some small cells possibly spermatozoa present in 6 narrow middle part of oviduct.

Uterus morphologically undifferentiated. Vagina short, with thick 7 cuticular walls. Vulvar glands absent. Male unknown. Males and host unknown. One gravid and three virgin females found free-living. Specimen No. Western Atlantic, off Cox Ledge. Body cylindrical. Anterior end conical with rounded apex, posterior end 18 rounded.

Cuticle with fine annulation visible in light microscope, or lacking annulation. Cuticle 19 about 5 m thick along entire body. Four cephalic mediolateral papilloid sensilla, from 2 to 6 m 20 long. Each cephalic sensillum located in small pit. Ring of several tiny, very narrow labial setae 21 ca. Somatic setae 1—2 m long, 22 arranged irregularly over entire body and also anteriorly to amphid. Amphidial aperture oval, 23 transversely oriented, about 3 m wide, situated 0.

Amphidial 24 fovea not seen. Mouth opening reduced, present as narrow intracuticular canal at cephalic apex. Midgut a 2 multicellular trophosome without visible internal lumen. Cellular borders of trophosomal cells 3 indistinct. Beginning of trophosome sometimes anterior to mphid in virgin specimens.

Rectum a 4 cytoplasmic bar connecting with narrow anal opening. Female reproductive system didelphic, 5 amphidelphic, occupying from 0.

Vagina short, with thin 6 walls. Diameter of mature eggs in specimen No. Uterus morphologically 7 undifferentiated and with widened proximal parts of ovaries near vulva.

Vulvar glands absent in 8 gravid specimen and present in virgin specimens. Neither morphologically differentiated 9 spermatheca nor spermatozoa discovered. Subsequently, 13 Chesunov reported a new find of B. Afterwards, Miljutin reduced Benthimermis to a junior synonym of 15 Trophomera.

The new finds of T. Thus, T. For 4 example, the differences in body length of specimens of T. The same occurs with T. However, according to the original description, the 18 former species possess reflected ovaries, in contrast to the outstretched ones in T. The 19 original description was brief and lacked detailed illustrations.

It is possible that the specimens 20 described by Rubtzov do possess reflected ovaries, and if this is the case, T. From Latin longa long and ovarium. Body fusiform, narrowing slightly toward anterior and posterior ends. Anterior 9 end rounded-conical, posterior end conical with rounded apex. Body cuticle gradually thickening peer, version 1 - 17 Sep 10 from head to tail. Cuticle ca. Cuticle of tail forming large annular rugae. Four mediolateral cephalic sensilla 12 ca.

Somatic sensilla present as short conical papillae about 0. Amphids non-spiral, situated 0. Amphidial fovea not seen. Mouth 15 opening vestigial, present as very narrow apical pore; cuticle at cephalic apex about half as thick 16 as cuticle of other cephalic parts. Pharynx devoid of internal lumen and muscular envelope. Midgut being a trophosome without internal lumen. Trophosomal cells arranged in 19 3—4 longitudinal rows anterior to and posterior to reproductive system in an optical cross 20 section, with distinct borders and granular contents.

Rectum appearing as a short bar without 21 cuticular walls. Anus not clearly visible, appearing as a small transverse line in cuticle. Female 22 reproductive system didelphic, amphidelphic, very long, occupying about 0. Oviducts very long, folded repeatedly across body axis. Vulva a transverse slot. Vulvar glands not developed. Neither morphologically 2 differentiated spermatheca nor spermatozoa discovered.

The cephalic papillae of T. However, the former species possesses reflected ovaries, and the latter has 20 hologonic ovaries the germinal zone extends throughout the length of the ovary Miljutin and 21 Tchesunov Both examined specimens are virgin 4 females without fertilized eggs in their oviducts and uteri.

Two other species of Trophomera 5 species possess outstretched ovaries: T. Indeed, the structure of benthimermithid ovaries telogonic reflected, telogonic 9 outstretched, hologonic is usually recognizable in virgin females.

Brazil Basin, Western Atlantic. Anterior end rounded-conical. Body cuticle ca. Fine 2 annulation of cuticle visible in light microscope. Mouth opening vestigial, present as narrow 3 intracuticular channel. Amphidial aperture round, very small ca. Amphidial fovea ca. Somatic sensilla ca. Cuticular pores connected with hypodermal glands seen along 8 lateral hypodermal chords at level of midgut.

Pharynx resembling a non-muscular string without 9 an internal lumen and muscular envelope. Kant Znanje filozofija, metafizika, znanost Nadanje religija Djelovanje praxis. Filozofija se bavi sveukupnou zbilje, cjelinom bitka, a pojedinane znanosti isjecima zbilje.

Antropologija - nauk o ovjeku kao biu meu biima, njegovoj biti, postavljenosti u odnosu s drugim ljudima i poloaju u svijetu, kozmosu Etika - bavi se moralnim normama i postupanjima, dranjem i djelovanjem ovjeka orijenitranim na dobro.

Cilj etike je pokazati metodiki zajamen temelj pravednog, razumskog i osmiljenog djelovanja zajednikog ivota Estetika - filozofija umjetnosti i znanje o lijepom Metafizika i ontologija - shvaa se kao prva filozofija. Potjee od Aristotela. Pita o prvim uzrocima i podrijetlu bia kao bia. Njezina su tri tematska podruja: sam bitak ontologija , boanski bitak filozofska teologija , dua psihologija i sveza svih bia u cjelini kozmologija Logika - Uenje o dosljednom i sreenom miljenju.

Formalna, klasina logika dijeli se na elementarno uenje pojam, sud, zakljuak i uenje o metodi postupak, istraivanje, dokazivanje Gnoseologija - teorija spoznaje i znanosti uenje o uvjetima i granicama spoznaje Filozofija jezika - promatra nastanak, razvoj, znaenje i funkciju jezika Filozofija povijesti - pokuava shvatiti i protumaiti bit i smisao i tijek povijesti te shvatiti ovjeka u njegovoj povijesnosti Filozofija religije - pita se o pojavi i biti religije za ovjeka i drutvo Filozofija prirode - miljenje i istraivanje prirode Filozofija prava - bavi se utemeljenjem prava, osobito postoji li neka nadreena norma iz koje se moe izvesti propisano pravo 10 Filozofija politike - razmatra strukturu, funkciju i smisao drave i drutva.

Predsokratika - miletska filozofija prirode, pitagorejska kola, Eleani, Heraklit, atomisti - atomistiko razdoblje ; ovdje se jo pribrajaju i sofisti.

Razdoblje sofista, koji mitske modele dodatno oslobaaju zaaranosti i dovode u pitanje naslijeene moralne predodbe, oznauje se i kao grko prosvjetiteljstvo. Klasino razdoblje - Sokrat, Platon i Aristotel u odnosu uitelj-uenik. Sredite filozofije postaje Atena. Sokrat utemeljitelj samostalne etike Platon Sokratov uenik; Platonov nauk o idejama Aristotel sistematiar i znanstveni utemeljitelj filozofije upravljene prema sistematizaciji znanja i ljudskog iskustva.

Helenistiko razdoblje - Na povijesno drutvenom, revolucionarnom tlu uspon i pad Aleksandrova carstva; rimska svjetska vladavina nastaju dva najznaajnija uenja helenizma: stoiko i epikurejsko, obiljeeno prema etici Nauk o idejama Sadraj Platonova uenja o idejama jest pretpostavljeno carstvo nematerijalnih, vjenih i nepromjenjivih biti, ideja gr.

Te ideje objektivno egzistiraju, tj. One, dakle, ne nastaju iz nekog stanja nae svijesti, nego ih pomou nje spoznajemo. Teorija dvaju svjetova. Moe se prispodobiti s crtom u djelu Drava. Prema tomu svijet se da podijeliti na dva podruja: 1. Ideja dobra - u njegovoj filozofiji smatra se sredinjom tokom 1. Usporedba sa piljom pokazuje uspon prema idejama Drava Eros Nagon, koji ovjeka uvijek nanovo vodi u podruje istinitog bitka i dobra.

On ljudima budi enju da se posvete promatranju ideja Dijalektika metoda dolaska do spoznaje. Ona je bit svih znanosti koje se bave stvarnim bitkom, za razliku od fizike koja se bavi zbivanjima u iskustvenom svijetu. Metafiziki dualizam Dua i tijelo su otro razgranieni. Govori o besmrtnosti due. Duu dijeli u tri dijela, pri emu se tu zrcali njegova temeljna dualistika misao: Pravo boansko: razum ono to pripada osjetnom svijetu plemenito: sranost nie, jer se opire: pouda. Svakom dijelu due Platon dodaje po jednu krepost razum - mudrost sranost - hrabrost pouda umjerenost.

Platon jo domee i etvrtu krepost - pravednost. Ona vlada, kad svi dijelovi due u pravoj mjeri ispunjaju zadau i djelatnost koja njima odgovara. Upravo u ovoj kreposti izlazi na vidjelo posebna grka sklonost za izjednaavanjem umjerenoga i harmoninoga s krepou.

Ideja pravednosti jedna od bitnih ideja Platonove Drave Platonova Drava - model idealne drave Njegovi opisi drave utopije Nastanak drave ne izvodi se iz nagona za osnivanjem drave, ve slabosti pojedinca Iz potrebe za udruivanjem s drugim ljudima jer sam ne moe opstati Kako je dua podijeljena na tri dijela tako su i stalei u dravi podijeljeni na tri stalea vladajui mudraci, uiteljski stale, stale uvara vojniki stale , stale ostalih graana proizvodni ili hranidbeni stale U dravi vladari su filozofi; Oni se istiu svojim posebnim sposobnostima, koje se usavravaju pedesetogodinjom izobrazbom u svim pravcima.

U njima se treba povezati mudrost s 15 moi. Crtice za oris Platonove filozofije Odgoj je za Platona temelj drave Platon govori o vie izobrazbi. Predvieni su odgoji:. Oblik vladavine ove drave je totalitarni, koja uspjehe svojih graana uzima sasvim za sebe Ustav te drave je aristokratski, tj. U djelu Zakoni Platon vie ne polazi od slike idealnih vladara: dravu ureuju zakoni.

Biljeka Djelo je pisano u dijalozima Dijalog se odvija u Pireju u kui bogataa Polimerha. U djelu se spominje vie sudionika razgovora: sudionici su Platonova braa Glaukon i Adimant, koji e od druge knjige biti glavni nositelji razgovora sa Sokratom.

U prvoj knjizi aktivno sudjeluju u raspravi o pravednosti Polemarh i njegov otac Kefal, a poseban ton razgovoru daje sofist Trazimah, koji je u pratnji svojih simpatizanata Klitofonta i Harmantida.

Razgovoru prisustvuju bez aktivnog sudjelovanja Polemarhovi sinovi Etidemon i Lisija, te Nikerat, sin atenskog generala Nikije. Odreenje pravednosti Vraanje duga c , c Nenanoenje tete d Pravo i korist jaega; svaka vlast postavlja zakone za svoju korist c Temeljna vrlina Sokrat. Na kraju dijaloga Prve knjige rasprava o pravednosti zavrava aporetski bez konane definicije pravednosti - c. Poinje raspravom o bogovima ire filozofije Nastavlja se raspravom o odgoju, glazbi, umjetnosti, tjelovjebi i harmoniji e , e Odgoj i vjetine usklaivanja due harmonija Harmonija u dravi harmonino nastojanje mora biti: ako se eli sauvati dravno ureenje b to se vladara tie, treba traiti one koje se dre svojega naela, i koji misle najbolje za dravu c Tko je vladar?

Osoba dobra odgoja, ritma sklada, tj. I dalje, dakle, onaj koji se kao djeak i kao mladi i kao mu iskazao i ist kroz sve proao. Njega treba postavljati dravi za vladara i uvara. Knjiga etvrta O srei pojedinca, stalea i drave Poinje raspravom o srei Drava se ne osniva zbog sree jednog stalea, nego cijela. Glede kreposti i vrlina drave Platon zbori o tomu koja je dobra drava.

Savreno dobra je ona drava, ako je doista kako treba osnovana e Hrabra drava je ona drava u kojoj se istie vrlina hrabrosti, koja je hrabrost mjerena nekim djelom c Pravedna drava je ona u kojoj pojedinac radi svoj posao i ne petlja se u posao drugih b , d I na drugom mjestu pravednost je definirana kao postupanje u kojem svatko radi svoj posao i ne radi mnoge Pogibelj drave nastaje: 1. Stoga Platon kae da je njihovo zamjenjivanje mnogostruki rad i propast za dravu.

Pravednost se izvodi iz stroge podjele uloga u dravi c Gdje se moe ostvariti pravednost? Pravednost se moe ostvariti samo u dobroj dravi e Platon poistovjeuje pravednog ovjeka i pravednu dravu b U raspravi o dui Platon istie prednost razuma, kao vladara due koji brine za cijelu duu e Dijelovi due su: a hrabrost djelovanje u skladu s nalozima razuma b mudrost - vladar svih dijelova due c trijeznost sklad izmeu vladara i podlonika tj.

Nasuprot pravednosti stoji nepravednost. Po Platonu nepravednost je nekakva nesloga ovih triju sposobnosti i obavljanje vie poslova i uplitanje u tue poslove i ustanak nekog dijela protiv cijele due. To znai uspostaviti takav prirodni odnos u dui da meusobno vladaju i sluaju, a nepravednost uspostaviti takav nepravedan odnos, da jedno drugo protiv prirode vlada i pokori se.

Oblika dravnih ustavnih ima koliko i oblika dua c Koliko? Platon kae: pet oblika ustava, a pet dua d Koji su to oblici? Kraljevstvo vladavina jednog ako bi se pojavio jedan osobit ovjek. Aristokracija vladavina njih vie d. Tko su po Platonu najbolji vladari? Odgovor filozofi dravni kraljevi d.

Njih vodi umni dio due koji upravlja ostalima. Bez umnog upravljanja nee prestati zlo u dravama a mislim i u rodu ljudskom c Platon primjeuje potekoe glede ostvarivanja takvog vladateljstva: to dravno ureenjenee se zaista nikada prije moi ostvariti ni svijetlo sunano ugledati.

Platon nastavlja tumaiti poziciju filozofa-vladara Tko su filozofi? Tko su pravi filozofi? Oni koji rado gledaju istinu Pravi su oni filozofi koji se bore oko bitka Platon jedn. Platon na jednom mjestu kae kada se uperi u ono, na to sja istina i bitak, onda dua to opazi, spozna, te se ini da ima uma d. Prispodoba sa crtom e. Crta podijeljena na dva dijela predstavlja dvije vrste svijeta tj.

Svaki se opet podijeljeni dio dijeli: a. Platon daje prednost razumu a ne osjetilima Znanost o raspravljanju ili dijalektika - vodi prema jasnijem dijelu misaonog bitka. Knjiga sedma Prispodoba sa piljama, problem spoznaje Prispodoba s piljom a c.

Predoi naime sebi, da ljudi ive u podzemnoj pilji, koja ima dug ulaz, otvoren prema svjetlu; da su ljudi u njoj od mala s okovima na nogama i vratu tako da ostaju na istom mjestu i da gledaju samo preda se, te glavu radi okova ne mogu naokolo okretati, a svjetlo im ognja odozgo i izdaleka njima za leima; meu ognjem i sunjevima zamisli put gore, a uza nj zid, kao to arobnjaci stoje pred gledaocima iza ograde, preko koje pokazuju svoje sljeparije.

Knjiga sedma Prispodoba sa piljama, problem spoznaje Svijet se preko vida ukazuje. Prema tomu, izlazak iz peine. Knjiga sedma Prispodoba sa piljama, problem spoznaje Istinskom filozofijom Platon naziva odgojno okretanje due,. Postupak dijalektike jedini ide pravim putem, naime do samog poetka, da ga utvrdi, te oko due, zaista zakopano u glibu neznanja, pomalo vue i izvodi prema gore. Umijee dijalektike i znanja, ona se mora poduavati 15 godina, oni koji nakon poduavanja ostanu, vide dobrotu, trebaju ureivati i voditi dravu, baviti se filozofijom i odgojem Drava se poslije njihova ivota prema njima treba odnositi kao prema boanstvima c.

Slijedi nastavak dijaloga o dravi Pri kraju etvrte knjige Platon govori o pet oblika ustava. Spominje kraljevstvo i aristokraciju U petoj knjizi ini se kako eli opisati ostale oblike, ali u dijalog se upletoe Polmerah i Aimand, koji skrenue raspravu o ustavnim porecima U osmoj knjizi Platon opisuje dravno ureenje, ta ureenja su: a.

Kretsko ili spartansko Oligarhija vlada nekolicine c Demokracija vlada bogate nekolicine.